Parkinsonova bolest je neurodegenerativno oboljenje koje se najčešće javlja kod osoba starijih od 60 godina. Ovaj poremećaj karakteriše odumiranje nervnih ćelija odgovornih za proizvodnju dopamina, neurotransmitera ključnog za prenos signala u mozgu i kontrolu pokreta.
Trenutno nema apsolutnog izlečenja od Parkinsonove bolesti, ali postoje efikasni tretmani usmereni na kontrolu simptoma i značajno unapređenje života pacijenata. Osim raznovrsnih medikamenata, lečenje Parkinsonove bolesti obuhvata i primenu fizikalne terapije, kao i povremeno korišćenje hirurških metoda.
Ovi holistički pristupi zajedno igraju ključnu ulogu u optimizaciji funkcionalnosti i dobrobiti pacijenata, prilagođavajući se individualnim potrebama i karakteristikama svake osobe pojedinačno. Važno je naglasiti da, iako ne postoji potpuno izlečenje, ovi tretmani imaju potencijal da značajno poboljšaju svakodnevni život osoba koje se suočavaju s Parkinsonovom bolešću. Ova kombinacija terapija predstavlja integralni deo celokupnog pristupa brizi o pacijentima s ovim neurološkim stanjem.
U početnoj fazi, Parkinsonova bolest manifestuje se usporenjem pokreta i/ili osećajem ukočenosti ekstremiteta, praćenim podrhtavanjem šaka, poznatim kao tremor.
Uobičajeno je da se simptomi Parkinsonove bolesti postepeno javljaju samo na jednoj strani tela, s tendencijom pogoršanja tokom vremena. Iako se ponekad mogu pojaviti svi navedeni simptomi, važno je napomenuti da to nije uvek slučaj.
Ova progresija simptoma često pruža specifične indikacije neurolozima prilikom dijagnoze i pravilnog upravljanja ovim neurološkim poremećajem.
Rano prepoznavanje i razumevanje ove dinamike od strane medicinskog tima igra ključnu ulogu u pružanju optimalne nege pacijentima.

Iako tačan uzrok Parkinsonove bolesti do danas još uvek nije definitivno utvrđen, veruje se da bolest nastaje kao posledica kompleksne interakcije naslednih (genetskih) i okolinskih faktora (spoljašnje sredine).
Prema različitim teorijama, posebna pažnja usmerena je ka potencijalnoj kontaminaciji okoline toksinima, naročito herbicidima i pesticidima. Dodatno, istraživanja ukazuju na mogući uticaj ishrane obogaćene mlekom i mlečnim proizvodima, kao i ponavljanih povreda glave, s povećanom učestalošću u određenim sportskim aktivnostima poput boksa, američkog fudbala i hokeja na ledu. Ova saznanja su od suštinskog značaja za razumevanje potencijalnih faktora rizika i razvoja Parkinsonove bolesti, pružajući osnovu za dalja istraživanja i preventivne strategije.
Dijagnoza se postavlja sa izuzetno visokom preciznostu na osnovu kliničkog pregleda subspecijaliste sa posebnim iskustvom u lečenju Parkinsonove bolesti i oboljenja poremećaja pokreta.
Kao dopunska dijagnostika primenjuje se niz laboratorijskih analiza, kao i magnetna rezonancija (MRI) mozga, a ređe i DAT-scan.
Parkinsonova bolest, nažalost, ne može biti potpuno izlečena, ali se simptomi mogu značajno ublažiti, omogućavajući često visok nivo funkcionalnosti obolelim osobama.
Naša duboka uverenost, podržana naučnim dokazima, ukazuje na postojanje određenih intervencija i lekova koji mogu imati preventivni ili modifikujući efekat kod osoba koje pate od Parkinsonove bolesti.
Decenijama se verovalo da Parkinsonova bolest nema nasledni karakter, s obzirom da je nasledni oblik bio prepoznat u retkim rodoslovljima.
Međutim, danas se smatra da između 10 i 15% obolelih poseduje određenu genetsku osnovu koja doprinosi razvoju ove bolesti.
Ovo shvatanje ima duboke implikacije za dijagnostiku, praćenje i strategije lečenja, naglašavajući važnost razumevanja genetskog faktora u kontekstu Parkinsonove bolesti. Ovi podaci pružaju osnovu za dalja istraživanja i personalizovan pristup lečenju pacijenata.
Poseta neurologu sa stručnim iskustvom u prepoznavanju i lečenju Parkinsonove bolesti ključna je na vašem putovanju ka unapređenju zdravlja.
Na ovom putu, od suštinske je važnosti imati stručnjaka sa dubokim znanjem o bolesti i njenom tretmanu, kao i sveobuhvatnim razumevanjem nijansi ovog stanja.
Posetom neurologu ekspertu, ne samo da dobijate preciznu dijagnozu, već i personalizovanu terapiju i plan lečenja koji će vam pomoći da efikasno kontrolišete simptome, poboljšate kvalitet života i postignete dugoročne rezultate.
Posebna uloga lekara u ovom procesu obuhvata pružanje podrške i obrazovanje o prirodi i toku bolesti.
Ovaj interaktivni proces, gde lekar i pacijent zajedno formiraju terapijski savez, omogućava pacijentu aktivnu ulogu u vlastitom interesu, stvarajući snažan temelj za efikasno upravljanje Parkinsonovom bolešću.

Postavljanje dijagnoze Parkinsonove bolesti može biti izazovno, s obzirom da se simptomi često mogu pomešati s manifestacijama drugih oboljenja.
Ipak, neurolog s ekspertskim iskustvom u vezi s Parkinsonovom bolešću sposoban je prepoznati suptilne znakove i simptome ove bolesti, postavljajući tačnu dijagnozu već u najranijoj fazi.
Neurolozi specijalizovani za dijagnostiku i lečenje oboljenja sa poremećajima pokreta koji se posvećuju proučavanju ove bolesti i redovno pregledavaju pacijente s sumnjom na Parkinsonovu bolest postavljaju dijagnozu s najvećom preciznošću.
Ova činjenica je posledica nedostatka specifičnog testa ili "snimanja" koji bi potvrdio postojanje bolesti u dijagnostičkom procesu.
Trenutno, iskustvo lekara i primena specifičnih kliničkih protokola testiranja ostaju najprecizniji instrumenti u prepoznavanju i potvrđivanju Parkinsonove bolesti.
Razumljivo je takođe da što je ranija faza bolesti, i što su simptomi i znaci bolesti ispoljeni u blažoj meri, to je poteškoća postavljanja dijagnoze veća.
Postavljanje dijagnoze Parkinsonove bolesti u ranim fazama ima izuzetan značaj u naporima da se pacijentima što pre pruži terapijski program, za koji verujemo da usporava progresiju bolesti.
Drugim rečima, rano postavljanje dijagnoze ima cilj da:
ublaži tok bolesti,
smanji stepen hendikepa i
umanji potencijalne probleme u budućnosti.
Ovaj pristup naglašava važnost brze identifikacije i intervenisanja, što omogućava efikasnije upravljanje Parkinsonovom bolešću i poboljšava kvalitet života pacijenata.

Fizicka aktivnost: Osim što pomaže u zaustavljanju ili usporavanju odumiranja dopaminergičnih ćelija u substantia nigra, delu mozga odgovornom za koordinaciju pokreta, fizička aktivnost takođe doprinosi poboljšanju specifičnih simptoma Parkinsonove bolesti poput tremora, rigidnosti i bradikinezije.
Zdrava dijeta: Ishrana koja obuhvata bogatstvo voća, povrća i celih žitarica može smanjiti rizik od razvoja Parkinsonove bolesti. Osim toga, zdrava dijeta ima pozitivan uticaj na opšte zdravlje i dobrobit pojedinca.
Lekovi: Određeni lekovi, poput inhibitora enzima mono-amino oksidaze tip B (MAO-B), poput rasagilin-a (Azilect) i agonista dopaminergičkih receptora, poput pramipexol-a (Mirapexin, Oprymea) i ropinirol-a (Requip Modu-Tab), pokazali su se korisnim u usporavanju propadanja dopaminergičnih ćelija u substantia nigra mezencefalona. Važno je napomenuti da, iako pružaju olakšanje, ovi lekovi ne mogu potpuno izlečiti Parkinsonovu bolest.
Vaša lična odluka da se suočite s izazovima bolesti, tražeći podršku i saveznike na tom putu, može biti ključna u promeni toka bolesti. Ova proaktivna životna odluka ima moć da značajno utiče na ishod i kvalitet vašeg života uprkos Parkinsonovoj bolesti.
Na ovom mestu ćete sresti tim stručnjaka, predvođenih ekspertom za poremećaje pokreta, profesorom Tihomirom Ilićem, sa preko 30 godina iskustva u dijagnostici i lečenju ovih problema.
Sa našim timom, ovde ćete pronaći nužno iskustvo i fokus, ključne za uspešno i brzo postavljanje dijagnoze u najranijim fazama bolesti.
Uspešnost lečenja zavisi od usmeravanja pacijenta ka kompleksnim i višestranim modalitetima lečenja, gde su, pored lekova, od posebnog značaja i psihološka podrška, režim fizičkih aktivnosti i ishrane.
Proaktivni pristup lečenju je od suštinskog značaja za postizanje dugoročnog uspeha, održavajući pacijenta u stanju najbolje funkcionalnosti.
Lečenje koje se sprovodi tek nakon što se stanje pacijenta pogorša (poznato kao „reaktivno lečenje“) može dovesti do većeg broja komplikacija i smanjenja funkcionalnih sposobnosti.
Izbor INOVIUM NEURO tima predstavlja posvećenost visokom standardu nege i podršci pacijentima sa bolestima poremećajima pokreta.
Više informacija o neurološkom pregledu pročitajte OVDE
Za informacije o cenama naših pregleda posetite stranicu Cenovnik.
Za sva dodatna pitanja i u vezi pregleda budite slobodni da nas kontaktirate +381 69 68 66 03.
Ukoliko želite da zakažete pregled, možete to učiniti putem telefona +381 69 68 66 03 ili e-maila office@neuro.rs.